Ideologija, politika, i ratno nasilje kao izvori prisilnih migracija [Elektronisk resurs] Ideology, politics and war violence as sources of forced migrations
-
Basic, Goran 1972- (författare)
-
Delić, Zlatan (författare)
-
Linnéuniversitetet Fakulteten för samhällsvetenskap (FSV) (utgivare)
-
Kriminal- och socialvetenskapligt nätverk; Institutet för kunskaps- och metodutveckling inom ungdoms- och missbruksvård (IKM); Centrum för specialpedagogisk forskning (CSF) (medarbetare)
- Zagreb Bosniak National Community for the City of Zagreb and Zagreb County 2016
- Bosniska.
-
Ingår i: Migration of Population - The Phenomenon of Refugeeism. 23th International Scientific Symposium, Abstracts Booklet. ; 19-20
-
Läs hela texten
-
Läs hela texten
-
Läs hela texten
Sammanfattning
Ämnesord
Stäng
- Simbolički poredak diskursa ideologije, omogućava postojanje i reprodukciju nasilja. Masovni zločini nad civilima, mogu postati normalizirani, i široko prihvaćeni, tek ukoliko počinitelji nasilja koji vrše nasilje, i oni koji ga implicitno ili eksplicitno podržavaju, povjeruju da vršenje nasilja protiv drugih, opravdava vjera u neki simbolički poredak višeg reda. Mnoge aktualne primjere opravdavanja ratnog nasilja, kao i mnoge primjere višedecenijskog negiranja, poricanja, odbacivanja svake odgovornosti za počinjeni zločin genocida, možemo pronaći u političkoj i diskurzivnoj istrajnosti same narativne strukture koja omogućava reprodukciju velikosrpske ideologije. Ta ideologija se institucionalno i medijski, pod zaštitnim znakom neoliberalizma i etno-metematičke demokracije i daqlje nesmetano širi. Ta ideologija, sa nesmanjenom žestinom aplicira se na „terenu“ - 20 godina nakon genocida u Srebrenici, genocida koji su, u zadnjoj dekadi 20. stoljeća, počinili srpska vojska i policija tokom rata protiv Republike Bosne i Hercegovini. U ovom radu polazimo od uvida da su potrebna holistička longitudinalna istraživanja globalnih i regionalnih uslova mogućnosti (ponovnog) izbijanja ratnog nasilja i genocida. Opći fokus rada je na (1) mikrosociološkoj i simboličko-interakcionističkoj analizi značenja klanja ljudi; (2) makrosociološkoj analizi strateškog značenja silovanja i protjerivanja civila, odraslih i djece (u cilju normaliziranja prisilnih mogracija i uspostavljanja tzv. „čistih kultura“ i „etnički čistih teritorija“), i (3) na potrebi refleksivnog razumijevanja detaljno obrazloženih diskurzivnih modela koji dovode, ili mogu dovesti, do produkcije i reprodukcije ratnog nasilja. Pouku našeg istraživanja - u okolnostima zabrinjavajuće eksplozije globalnih migracija – moguće je shvatiti ukoliko imamo u vidu globalni, odnosno anticivilizacijski, značaj ideološkog, simboličkog i stvarnog nasilja sadržanog u nedovoljno promišljenom projektu stvaranja „etnički čistih teritorija“, naročito u kontekstu razumijevanja širih posljedica prisilnog premještanja stanovništva (tzv. „humanog preseljavanja naroda“) a što čini sastavni, ekrazitni dio, velikosrpske ideologije.
- The symbolic order of discourse of ideology actually enables the existence and reproduction of violence. Mass crimes on civilians may become normalized and widely accepted if perpetrators of violence who exert violence and those who implicitly and explicitly support it believe that exertion of violence on others is justified by belief in some symbolic higher order. Many current examples of justification of war violence, as well as many examples of decades of denying accountability for committed genocide crimes, may be found in political and discursive perseverance of Greater Serbian ideology. This ideology is expanding through institutions and media, under the trademark of neoliberalism and ethnomathematic democracy – and with undiminished severity applies in the field – 20 years after the genocide in Srebrenica which was committed in the last decade of the 20 th century by Serbian army and police during the war against the Republic of Bosnia and Herzegovina. In this paper, we start from the insight that we need holistic longitudinal researches of global and regional conditions of possibility for war violence and genocide to occur (again). The general focus of the paper is on (1) microsociological and symbolic-interactional analysis of the meaning of slaughtering people; (2) macrosociological analysis of strategic meaning of rape and persecution of civilians, adults and children (with an aim to normalize forced migrations and creation of so-called “pure cultures” and “ethnically pure territories”), and (3) on need of reflective understanding of thoroughly reasoned discursive models that lead, or may lead, to production and reproduction of war violence. The moral of our research – in the circumstances of troubling explosion of global migrations – is possible to understand if we take into account the global, that is anti-civilization, meaning of ideological, symbolic and actual violence contained in inadequately thought project of creation of “ethnically pure territories”, especially in the context of understanding broader consequences of forced migrations of population (so-called “humane migrations of people”), and the one which makes up the integral part of the Greater Serbian ideology.
Ämnesord
- Social Sciences (hsv)
- Sociology (hsv)
- Sociology (excluding Social Work, Social Psychology and Social Anthropology) (hsv)
- Samhällsvetenskap (hsv)
- Sociologi (hsv)
- Sociologi (exklusive socialt arbete, socialpsykologi och socialantropologi) (hsv)
- Statsvetenskap (lnu)
- Political Science (lnu)
- Sociology (lnu)
- Sociologi (lnu)
- Social Psychology (lnu)
- Socialpsykologi (lnu)
- Kriminologi (lnu)
- Criminology (lnu)
- Freds- och utvecklingsstudier (lnu)
- Peace and Development Studies (lnu)
- Filosofi (lnu)
- Practical Philosophy (lnu)
Indexterm och SAB-rubrik
- ideological dimension of the war
- symbolic dimension of the war
- institutional analysis
- critical analysis of discourse
- phenomenology
- ideološka dimenzija rata
- simbolička dimenzija rata
- institucionalna analiza
- kritička analiza diskursa
- fenomenologija
Inställningar
Hjälp
Uppgift om bibliotek saknas i LIBRIS
Kontakta ditt bibliotek, eller sök utanför LIBRIS. Se högermenyn.